Na današnjoj sednici Skupštine kluba generalni direktor kluba Zvezdan Terzić govorio je i o ukupnom dugu kluba.
Terzić je pred Skupštinom podneo kompletan izveštaj, a najzanimljiviji i najznačajniji deo tiče se smanjenja duga.
— U protekle tri godine smo smanjili dug za 13 miliona i pre ovih pregovora i potpisivanja sporazuma sa najvećim piveriocima iznosio je 40 miliona evra — rekao je Terzić i potom nastavio:
— Posle višemesečnih pregovora prošle nedelje je potpisan sporazum sa Marfin bankom prema kome je ugovoreno da do 15. jula platimo milion evra, a da nam 5,5 miliona evra bude otpisano. Zato je juče namenski prodat Srđan Plavšić u Spartu iz Praga za 1,3 miliona evra da bismo odmah isplatili Marfin banci milion. Tako je dug sveden na 33,5 miliona evra. Posle godinu dana teških pregovora sa još jednom bankom čije ime je dogovoreno da ne pominjemo, potpisali smo sporazum da nam otpišu polovinu ukupnog duga od 13,6 miliona evra uz obavezu plaćanja 6,8 miliona evra u narednih 18 meseci. Na taj način je dug sveden na 26,7 miliona evra. A postoji mogućnost da se revidiranje kamatnih stopa potraživanja banke umanje za još 1,2 miliona evra. S tim što treba ovih 6,8 miliona evra voditi kao uslovan otpis dok god ne isplatimo preostalih 50 odsto — rekao je Terzić između ostalog, a kompletno izlaganje generalnog direktora pročitajte u nastavku.
„Poštovani članovi skupštine, dragi zvezdaši,
Dozvolite mi da vas sve skupa pozdravim i poželim mnogo uspeha u radu na ovoj odgovornoj funkciji koju od danas i zvanično obavljate.
Prošlo je evo pune 3 godine od kada su mi pripale i čast i obaveza da radim, služim i rukovodim najvećim klubom na ovim prostorima. Do kada ću ostati na ovoj funkciji, to zavisi samo od rezultata koje budem sa svojim saradnicima ostvarivao u klubu koji neizmerno volim. Ali, dok sam ovde radiću isključivo u interesu Crvene zvezde. Svi mi koji radimo u klubu moramo biti svesni da ćemo jednog dana otići iz kluba, ali uvek moramo imati osnovni cilj - da Crvenu zvezdu ostavimo u boljem stanju nego što smo je zatekli. Samo tako Crvena zvezda može danas izgledati bolje nego što je izgledala juče. Ja sam ubeđen da je Crvena zvezda danas bolja i jača nego juče i da će sutra biti bolja i jača nego danas i to ću vam argumentovati činjenicama.
Na poslednjoj sednici skupštine kluba 2016. godine, usvojeni su strateški ciljevi kluba, sportski i poslovni.
To su:
1. Osvajanje šampionske titule
2. Finansijska stabilizacija kluba i smanjenje duga
3. Razvoj Omladinske škole
Možemo reći da smo poslovne ciljeve kluba ispunili, pa ih u velikoj meri i premašili. Sportski cilj nismo ispunili jer nismo osvojili šampionsku titulu. Veliki deo odgovornosti preuzimam na sebe. Zbog toga sam i tuzan i besan na samog sebe, i gubitak titule na ovakav način nikada više nećemo dozvoliti.
Ja moram ovo izlaganje podeliti na 3 dela: juče, danas i sutra. Moramo reći gde je Zvezda bila jucč, gde je danas i gde će biti sutra.
U Crvenu zvezdu smo došli u junu 2014 godine.
Crvena zvezda je tada bila pred bankrotom i to je bio zvaničan stav nezavisnih finansijskih revizora. Crvena zvezda je bila dužna 53 miliona evra, oduzeta joj je UEFA licenca zbog neplaćanja svojih obaveza u iznosu od 14 miliona evra, imala je 250 izdatih menica, 150 sudskih sporova, račun kluba je bio 2.200.000 evra u blokadi i nikakav izvor prihoda nije postojao. Postojao je samo sponzorski ugovor sa Gaspromom koji je uredno uplaćivao 333.000 evra svakog meseca na racun, ali je taj novac odlazio u blokadu, znači mogli da ga koristimo. Svakog dana su se pojavljivale nove izvršne presude i puštane su menice tako da se dug nije smanjivao.
Crvena zvezda je u toj godini imala i sudskih presuda od strane FIFA i FSS u iznosu od 2.200.000 evra koje su pretile da se klub ne može takmičiti, pretile su oduzimanjem bodova i izbacivanjem u niži rang takmičenja.
Svi igrači su imali pravo na raskid ugovora pred arbitražnom komisijom. Tada se u klubu i oko kluba razmatrao odlazak u treću ligu, sprovođenje UPPR (sto je pocetak stečaja), a čak i gašenje kluba i osnivanje novog koji bi se fuzionisao sa nekim trećim klubom.
To je bila Crvena zvezda u junu 2014.
Ni najveći optimisti i zaljubljenici u crveno-belu boju tada nisu mogli zamisliti da će Crvena zvezda tri godine kasnije imati ovakve poslovne knjige.
Danas Crvena zvezda ima:
- Dug od 26 miliona evra koji ne ugrožava normalno funkcionisanje kluba jer je izmenjena struktura duga
- Račun nam danas nije u blokadi
- Licencu za UEFA takmičenja dobijamo već u prvom krugu, svaka 3 meseca uredno prolazimo UEFA monitoring, za šta smo 24. marta ove godine dobili pisanu pohvalu od UEFA revizora
- Nemamo nijedan novi sudski spor, a većinu starih smo rešili
- Nemamo sporove pred organima FIFA i FSS
- Igrači nas ne tuže arbitražnim sudovima.
- Mi smo i 2015. i 2016. godinu završili finansijski pozitivno. I ovu tekuću 2017. godinu ćemo po svim sadašnjim parametrima završiti finansijski pozitivno. Samom činjenicom da već treću godinu poslujemo finansijski pozitivno govori o domaćinskom poslovanju ove uprave, za razliku od prethodnih 10 godina kada se svake godine više trošilo nego zarađivalo, što je i dovelo do ovolikog duga.
Sve smo to uradili dobrom transfer politikom, velikim prihodima iz inostranstva, domaćinskim poslovanjem i dobrim pregovorima sa najvećim poveriocima gde smo, uz plaćanje jednog dela svojih obaveza, dobili otpis većeg dela naših dugovanja. Sada sam u obavezi da vam objasnim kako smo tačno spustili dug na oko 26 miliona jer je ovo smanjenje na jedan način uslovni dug.
Dug Crvene zvezde pre ovih pregovora, potpisivanja ugovora i otpisa dela dugovanja je iznosio oko 40 miliona evra.
Mi smo prošle nedelje potpisali sporazum sa kiparskom Marfin bankom koja nam je otpisala deo duga od 5.5 miliona evra pod uslovom da do 15. jula uplatimo na racun Marfin banke 1.000.000 evra. Juče smo namenski završili transfer Srđana Plavšića u Spartu iz Praga za 1.3 miliona evra i sutra uplaćujemo na racun Marfin banke milion evra. Sve je završeno. Na taj način smo smanjili dug za jos 6.5 miliona evra.
Juče smo sa još jednom bankom čije ime nećemo pominjati, postigli dogovor gde su nam otpisali dug od 50% što znači 6.8 miliona evra, a naša obaveza je da u narednih 18 meseci isplatimo toj banci drugih 6.8 miliona evra. Sporazumom je predviđeno da otpis od 6.8 miliona evra možemo odmah sprovesti u našim poslovnim knjigama s tim da u slučaju neplaćanja naših obaveza u narednih 18 meseci otpis se briše. Zato ovaj otpis treba i prihvatiti kao uslovno smanjenje duga.
Danas smo ugovorili transfer Mihaila Ristića u jedan klub čije ime nećemo pominjati za 2 miliona evra , a da li ćemo taj iznos iskoristiti za plaćanje dospelih obaveza ili za jačanje tima to ćemo proceniti u narednim danima. Uveren sam da ćemo do kraja avgusta imati još značajnijih prihoda od prodaje igrača.Neko od vas može reći, zasto otpisujete ovaj deo duga prema banci ako je uslovljen plaćanjem drugog dela? Prvo, zato što je dogovorom predviđeno da potpisom sporazuma imamo pravo na otpis u našim poslovnim knjigama, a drugo, zato što banka posle svih donesenih odluka sa njihove strane nikada više neće potraživati od nas 13 miliona evra nego 6.8 miliona evra jer su to bankarski zakoni kod teško naplativih potraživanja. Na ovaj način je stvarno smanjen ukupan dug Crvene zvezde za 6.500.000 evra, I uslovno za još 6.800.000 evra.
I taj trend ćemo nastaviti i u narednom periodu. U zavisnosti od prihoda razgovaraćemo i sa ostalim poveriocima koji su spremni da otpišu deo duga.
Klub je živ organizam, sa svojim prihodima i rashodima. Moram vam reći i da je dug uvek najveći posle rashoda na završetku sezone krajem juna i krajem decembra, a najmanji uvek početkom septembra i početkom februara posle prihoda od prelaznih rokova.
Moram da istaknem da je kompletno poslovanje Crvene zvezde krajnje transparentno, da se odvija isključivo preko računa i da nijednim procentom ne funkcionišemo u sivoj zoni. U strukturi prihoda, preko 95% novca nam dolazi iz inostranstva, sve legalno preko računa i na sva naša plaćanja plaćamo porez Republici Srbiji.
U ovoj godini smo legalizovali i uknjižili mnoge objekte u korist Crvene zvezde i na taj način stvorili pretpostavku da u skladu sa zakonom o planiranju i izgradnji izvršimo konverziju velikog dela zemljišta iz prava korišćenja u pravo svojine. Kao što znate naš kompleks se prostire na površini od 16 hektara i na ovaj način Crvena zvezda će postati vlasnik ogromnog kapitala, što može biti osnov za sportski i poslovni razvoj kluba u evropskim okvirima.
Svaki klub postiže određene rezultate, i sportske i poslovne, i na osnovu njih se određuje koliko je taj klub bio uspešan. Najčešće su ti rezultati zavisni jedni od drugih, jer je sportski rezultat u velikoj meri generator poslovnih rezultata. Ali isto tako, često ste u situaciji da birate samo jedno od to dvoje, često ne mogu zajedno u klubu kao što je Crvena zvezda i nekada moramo birati između sportskih i poslovnih rezultata. Prosto rečeno, bili smo prinuđeni da prodajemo najbolje igrače da bi se takmičili. Što je rekao jedan naš prijatelj zvezdaš - ne mozžeš da imaš kredit za stan koji ne vraćaš i da u isto vreme voziš novi mercedes. Moraš da voziš fiću dok ne vratiš dug. To vam je danas Crvena zvezda, uvek razapeta između velikih želja i skromnih mogućnosti. Možda su nam i sportski ciljevi nerealno visoki, ali smo svesni da ciljeve nameće zvezdaška javnost zbog velike ljubavi prema Zvezdi i to se ne može menjati.
Često čujem primedbe ljudi koji kažu zašto u Zvezdi toliko potenciraju taj dug, kao da je on toliko važan, pa i druge firme su dužne pa žive itd. Ovde moramo pojasniti važnu stvar. Imate dug koji opterećuje redovno poslovanje i takmičenje Crvene zvezde i deo duga koji ne opterećuje redovno poslovanje. U strukturi od 53 miliona evra koji je Crvena zvezda imala juna 2014. imali smo 14 miliona evra duga koji se tiču UEFA licence, imali smo 2.300.000 duga po izvršnim presudama FIFA i FSS koje su onemogućavale registraciju igrača, igranje domaćeg prvenstva, pretnju kazni oduzimanja bodova ili izbacivanja u niži rang takmičenja. Imali smo blokiran račun i svi prihodi su odlazili u deblokadu. Mi smo bili prinuđeni da prodajemo najbolje igrače da bi platili te nasleđene obaveze i umesto u formiranje tima, novac je odlazio na neodložne nasleđene obaveze.
Moram vas informisati i kako i od čega klub živi. Glavni izvori prihoda u svim zemljama Evrope su TV prava, ulaznice i sponzori. Crvena zvezda ima zanemarljive prihode od TV prava i male prihode od ulaznica jer smo deo siromašnog privrednog ambijenta i niske platežne moći naših građana. Imamo sponzorske ugovore sa ruskom kompanijom Gasprom vredan 4.000.000 evra godišnje i srpskom kompanijom Telekom 800.000 evra, a sada je potpisan novi jednogodisnji ugovor na 1.200.000 evra. Svesni smo da su ova dva sponzorska ugovora dobijena uz veliku pomoć državnog vrha i predsednika Aleksandra Vučića. Ostalih sponzora nema i ne treba gajiti iluzije da ih u ovakvoj srpskoj privredi može biti. S obzirom na to da su tekući godišnji troškovi Crvene zvezde oko 12 miliona evra, potrebno je obezbediti dodatnih 7 miliona evra. Ta sredstva je moguće obezbediti od transfera igrača i od UEFA takmičenja. Na ove rashode moramo dodati i minimum 3-4 miliona evra nasleđenih dugova koje godišnje moramo platiti da bi se klub stabilizovao.
Tako dolazimo u situaciju da moramo prodavati najbolje igrače ili naše mlade igrače jer to tržište samo to traži. Prodajom naših najboljih igrača mi jedemo spopstvenu sportsku supstancu i svake godine ulazimo slabiji u naredno prvenstvo. To nam se desilo prošlog leta kada smo prodali četiri najbolja igraca: Grujića, Kataija, Vieiru i Ibanjeza. Prihodovali smo tada 10 miliona evra, ali smo ušli oslabljeni u novu sezonu bez skoro 60 golova koje su njih četvorica postigli. Ako se postave visoki sportski ciljevi, kao što su osvajanje šampionske titule i ulazak u UEFA takmičenje, onda je to jako teško ostvariti ako prodajemo najbolje igrače. Nažalost, finansijska situacija u Crvenoj zvezdi je takva da zbog stabilizacije kluba prodaja igrača mora biti dominantan izvor prihoda. Obaveza nas koji vodimo klub je da brže stvaramo kvalitetne igrače nego što ih prodajemo i da stvaramo tim koji će biti kvalitetan da osvoji šampionsku titulu. Mogu ja vama argumentovano da govorim da je Crvena zvezda za 72 godine postojanja osvojila 29 titula, što znači da 43 sezone nije bila šampion, ili za poslednjih 25 godina je osvojila 9 titula što znači da je u 16 sezona ostajala bez titule. I da se to dešavalo u periodima kada Crvena zvezda nije imala ovakve egzistencijalne probleme. Ali neću sebi da tražim alibi. Crvena zvezda je najveći klub na ovim prostorima i bez obzira na sve probleme, narod ne prihvata te probleme kao razlog za neosvajanje titule.
Iako imam u vidu sve napred rečeno, svestan sam da cilj Crvene zvezde uvek mora biti osvajanje šampionske titule. Zato i osećam da iza sebe imamo sezonu koja je jako razočarala sve zvezdaše, ne samo zato što nismo bili šampioni, nego način na koji smo titulu ispustili. Bez obzira na mnoge faktore koje utiču na ostvarivanje sportskih rezultata, ja nikada sebi neću oprostiti gubitak ove titule, i prihvatam ogroman deo odgovornosti zbog toga. Bez obzira na sve druge negativne okolnosti koje su se desavale našem klubu ovog proleća, a o kojima smo govorili u javnosti. Bez obzira na mnoge neprijatelje Crvene zvezde koji su zbog svojih sitnih ličnih interesa radili protiv našeg kluba, a u interesu Partizana.
Zvezda jeste direktno opljačkana u ovoj sezoni od strane predsednika FSS Slaviše Kokeze. Ali, bez obzira na to, morali smo biti jači i od tog lopovluka. Imali smo u svojim rukama šest bodova prednosti i najkvalitetniji tim u Srbiji. Posebno nismo smeli dozvoliti poraz na Voždovcu, taj poraz nas je direktno ostavio bez titule. Ima naravno i drugih faktora koji su doveli do gubljenja šampionske titule, ali smatram da ne treba o tome detaljisati ovde, ta analiza treba da se obavi na sednici UO kluba i da se takve greške više nikada ne ponove. Šampionska titula ostaje cilj i u narednoj sezoni.
Iako bi bilo mnogo racionalnije i pametnije za Crvenu zvezdu da se napravi konsenzus zvezdaške javnosti i napravi dugoročan plan koji bi dao relaksiran vremenski period da se šampionska titula ne juri po svaku cenu u ovoj sezoni. Da se da prioritet stvaranju mladog tima sa forsiranjem dece iz naše Omladinske škole, jer odavno Crvena zvezda nije imala tako talentovane momke kao danas. Adžić, Račić, Vučićević, Joveljić, braca Ilić, Nikolić, Stanojev i ostali naši mladi reprezentativci nam daju razlog za ovakav optimizam. Isprofilisalo se evropsko tržište, evropa hoće samo mlade igrače sa naših prostora. Mi danas imamo potencijal u našim mladim igračima koji prevazilazi današnji dug Crvene zvezde, pod uslovom ako bi našu decu isforsirali u jednoj sezoni. Ali, sa većim brojem klinaca u timu se ne osvaja titula. I ne bi je trebalo juriti po svaku cenu. Ako hoćemo da u narednom periodu potpuno stabilizujemo Crvenu zvezdu, da očistimo sve dugove, da od kluba napravimo održiv sistem koji može sam sebe da finansira, onda bi to trebalo uraditi.
Dobro poznajem ovaj posao i da je klub moje privatno vlasnistvo gde sam odlučujem, ovako bih uradio.
Ali ne živim u iluzijama da je zvezdaška javnost spremna da postigne konsenzus za ovakav plan. Pogotovo što iza sebe imamo sezonu u kojoj smo izgubili već osvojenu titulu. I što je zvezdaška javnost strašno razočarana.
Zato moramo praviti balans između ove dve strategije - i osvajanje šampionske titule i 2-3 najbolja klinca isforsirati u svakoj sezoni. To je cilj u narednoj sezoni. I taj cilj smo kao zadatak postavili pred nove ključne ljude sportskog sektora, novog šefa stručnog štaba Vladana Milojevića i sportskog direktora Mitra Mrkelu. Mora se juriti titular, a u isto vreme se moraju forsirati Zvezdina deca. Svesni su da je pred njima težak zadatak, ali su se prihvatili odgovornog posla. Obojica su došli na moj predlog, verujem u njih i ubeđen sam da će doneti jedan ogroman kvalitet našem klubu.
Imamo velike ambicije u ovom prelaznom roku i verujem da ćemo napraviti kvalitetan tim. Međutim, imamo raskorak sa kalendarom jer prelazni rok u Evropi počinje tek 01. jula i traje sve do 01. septembra i većina igrača ne žuri sa svojom odlukom o izboru novog kluba. Sa druge strane, Crvena zvezda nema novac da visokom platom ubedi igrače da ne čekaju bolju ponudu, a na našu nevolju kvalifikacije za UEFA takmičenje kreće vec 29. jula. Zato molimo zvezdašku javnost za strpljenje što se tiče dolazaka i odlazaka igrača. Pokušaćemo da u što kraćem roku izaberemo što kvalitetnija rešenja i napravićemo bolji i moćniji tim nego što je bio prošle sezone.
Znate da je odlukom FSS broj stranaca smanjen na četiri, tako da ćemo mnoge strance ovog leta transferisati u druge klubove. Okosnicu tima će činiti srpski igrači i na njih smo fokusirani u ovom prelaznom roku. Potpisali smo novi ugovor sa Boaćijem, doveli smo Brazilca Rikardinja i možda ćemo dovesti još jednog kvalitetnog stranca u ofanzivnom redu. Do kraja avgusta će sigurno biti odlazaka ostalih stranaca, ali će to zavisiti od ponuda koje se pojave. Interesovanja već ima i naš plan je da prodajom stranih igrača u ovom prelaznom roku prihodujemo oko 2 - 2.5 miliona evra.
Mnogo je bilo negativnih i zlonamernih tekstova i komentara za naš igrački kadar, domaći i strani, navodno nagomilavanje igrača itd. Istine radi, moramo reći da su stranci doneli ogroman kvalitet našem timu, u velikoj meri učestvovali u osvajanju prošlogodišnje titule, da smo sami obezbeđivali novac za njihove plate i da će naš klub zaraditi na transferima stranih igrača gledajući sve njih skupa. I što se tiče ukupnog broja igrača moram da kažem da smo u prvom timu imali samo 25 licenciranih igraca, 10 naših igrača smo imali na pozajmicama u drugim klubovima i 15 najtalentovanijih igrača sa profesionalnim ugovorima u našoj Omladinskoj skoli. Mnogi zlonamernici su ovu brojku od 50 igrača sa profesionalnim ugovorima izvlačili iz konteksta i to predstavljali kao nedomaćinsko poslovanje. A istina je potpuno drugačija, Crvena zvezda će u budućnosti, ako želi da bude još ozbiljniji klub, morati da ima svoja dva kluba, filijale, jedan u drugoj, a jedan u trećoj ligi gde bi se kalili naši mladi igrači. Na taj način ćemo opravdano još više povećati broj igrača sa profesionalnim ugovorima.
Omladinska škola mora biti kamen temeljac razvoja Crvene zvezde i to nije fraza već činjenica na koju nas usmerava evropsko tržište. Proizvodnja kvalitetnih igrača je jedini dugoročan ispravan put. Mnogo je već urađeno, posebno na selekciji i dovođenju mladih igrača. Tek treba da se uradi, pogotovo na planu dovođenja još kvalitetnih stručnjaka u Omladinsku školu. Omladinska škola našeg kluba mora da okupi sve najkvalitetnije stručnjake Srbije ako želimo da napravimo modernu fabriku igrača. Posebno mesto zauzima infrastruktura Omladinske škole, gde je ugovoren početak radova na izgradnji dva terena sa veštačkom travom, izgradnji reflektora i rekonstrukciji zgrade internata Omladinske škole. Mučimo se da obezbedimo finansijska sredstva, ali se moramo snaći. Direktoru Omladinske škole Draganu Mladenoviću je data potpuna autonomija u radu, ali takođe i velika podrška, jer je to svojim radom i energijom i zasluzio.
Napravili smo plan i preuzeli određene korake za kupovinu SC Kovilovo gde bi konačno rešili pitanje trening kampa Crvene zvezde. Nije jednostavno, ali imamo velike šanse da plan sprovedemo u delo. Trebaće nam pomoć, i drzavnog vrha i kompanije Gasprom, ali veći deo novca bi obezbedili mi iz sopstvenih izvora.
Mnogi kažu da u sportu nije sve u novcu. Ja im kažem da je u fudbalu, koji je prerastao običan sport i postao ozbiljna industrija, baš sve u novcu. Ako imate novac onda možete da kupite kvalitetne igrače i trenere i da sa njima u timu pobeđujete. Možete da napravite moderan trening kamp za Omladinsku školu i da angažujete kvalitetne stručnjake koji će tamo da naprave fabriku fudbalera. Možete da rekonstruišete stadion i podignete komfor da bi ljudi dolazili u velikom broju da gledaju mlade igrače koje ste vi napravili u vašoj akademiji ili kvalitetne igrače koje ste kupili. I ne morate da prodajete najbolje igrače da bi preživeli nego bi samo dokupljivali još bolje kad se proceni da na nekoj poziciji nedostaje kvalitetnije rešenje. Postavlja se pitanje kada će Crvena zvezda biti u ovakvoj poziciji? Kako Crvena zvezda da obezbedi taj novac? Ko je taj ko treba da Crvenoj zvezdi donese taj novac? To su ozbiljna pitanja na koja moramo dati odgovore.
Govorio sam na početku ovog izveštaja kako se izdržavaju klubovi u Evropi (svaki klub druge lige Španije dobija od TV prava po devet miliona evra na primer, o prvoj nećemo govoriti), a govorio sam kako se izdržava Crvena zvezda (sponzori Gazprom i Telekom i ostalo transferi. Kada budemo napravili tim onda i UEFA takmicenja).
Na skupštini kluba u decembru 2014. sam govorio o mogućim rešenjima za dugoročnu finansijsku stabilizaciju kluba i pravljenju tima za evropska takmičenja.
To su:
1. Gasprom,
2. transferi igrača,
3. komercijalizacija zemljista oko stadiona i
4. strateški partner.
Dva od tada pomenuta 4 rešenja već koristimo i tako punimo 95% budžeta. To su sponzori Gasprom i Telekom i transferi igrača. Druga dva rešenja nismo koristili, ali se skupština kao najviši organ kluba možda treba baviti i sa ta dva rešenja, makar na način da se formiraju dve komisije koje bi imale ovlašćenje od skupštine da se bave ovom temom i do sledeće sednice skupštine pripreme, razrade i o tome informišu ovu skupštinu.
Znate da se naš stadion nalazi na parcelama veličine 16 hektara i ako uspemo da izvršimo konverziju prava korišćenja u pravo svojine, Crvena zvezda ce biti u dobroj pregovaračkoj poziciji za razgovore i sa urbanistima i sa potencijalnim investitorima. Treba doneti odluku šta Crvena zvezda ima kao dugoročan plan u vezi ovog zemljišta kao potencijalno rešenje za ozbiljan razvoj kluba.
Takođe smo tada govorili o pronalaženju strateškog partnera koji bi uložio u Crvenu zvezdu svež kapital. Ovo je osetljivo pitanje jer jeste uvod u jedan vid privatizacije, ali koja bi bila kontrolisana po ugledu na nemački model. Neophodno bi bilo izmeniti jedan broj članova u zakonu o sportu, koji bi dozvolio Udruženju građana FK Crvena zvezda da osnuje društvo kapitala, na koje bi prenela celokupnu imovinu, kao i rang takmičenja i sve igrače. Na taj način bi društvo kapitala bilo u mogućnosti da privuče svež kapital privatnih investitora. Jasno bi se precizirali prava i obaveze investitora gde bi se u slučaju prodaje većinskog paketa investitoru morali zaštititi dugoročni sportski interesi Crvene zvezde. Naravno, na svaki mogući način ograničiti bilo kakvu zloupotrebu na štetu Crvene zvezde, jer smo svedoci da su se u zemljama u okruženju dešavale i takve stvari.
Smatram da je neophodno razmišljati i o komercijalizaciji zemljišta i o strateškom partner, ako želimo evropsku Crvenu zvezdu koja bi pobegla iz učmalosti domaćeg takmičenja.
Poštovani delegati, onaj ko radi taj i greši, na vama je da ocenite da li smo radili dobro ili ne, ali budite uvereni da smo svoj posao radili pošteno i samo u interesu Crvene zvezde, u ambijentu koji ne možete ni pretpostaviti koliko je bio težak zbog nasleđenih problema. U ovom klubu i zidovi imaju uši, ovde sve informacije cure i drago mi je da za ove 3 godine koliko sam u klubu, a gde generalno vlada jedno veliko nepoverenje zbog svega što se izdešavalo Crvenoj zvezdi u prošlosti, do vas nije došla nijedna negativna informacija o bilo kom mom potezu ili nameri kada je u pitanju interes Crvene zvezde. Na to sam posebno ponosan. A vi sve znate, kao i sto znate da sam u martu ove godine stavio svoj stan i stan svojih roditelja pod hipoteku da bi Crvena zvezda obezbedila UEFA licencu, ali nisam dozvolio da se to plasira u medije. Smatrao sam da je to obaveza svakoga ko voli Crvenu zvezdu i ko veruje da je Crvena zvezda na putu konačnog oporavka.
Poštovani delegati, još jednom želim da izrazim svoje žaljenje zbog gubitka šampionske titule na onakav način u prošloj sezoni i to nikada više ne smemo dozvoliti, bez obzira i na žrtve i na posledice.
Što se tiče svih ostalih klupskih rezultata moram da izrazim svoje zadovoljstvo jer je Crvena zvezda danas sigurno u neuporedivo boljem stanju nego što je bila 2014. godine kada smo došli u klub i siguran sam da ćemo u narednom periodu uraditi još mnogo stvari da Crvena zvezda izgleda kao klub kojim će se zvezdaši ponositi.
Imamo i želju i znanje i energiju za takav put.“